Kategorija
Pitanja
1. Da li je dozvoljeno naklanjavati na maz između ikindije i akšama, budući da se vrati s posla, a već je isteklo podnev sko vrijeme. Hoće li prvo klanjati pod nevski pa onda ikindijski fard, ili će pod nevski fard naklanjati u akšamsko vrije me?
2. Ako iz Švicarske, u kojoj živi na pri vremenom radu, doputuje u Bosnu na sedam dana, hoće li skraćivati četverore katne namaze cijelo vrijeme boravka ili samo dok putuje?
3. Molimo da razjasnite pitanje kupo vine kuće u Švicarskoj na kredit, odno sno pod hipoteku, budući da to rade i ne ki imami s čime se ja ne slažem.
4. Da li se zekat i sredstva zarađena ka matom mogu dati za izgradnju džamije, i mogu li dati sredstva za džamiju za du šu moje majke, a da priznanica bude na moje ime?
Odgovori
1. U navedenom slučaju bolje je spojiti podne i ikindiju namaz u ikindijsko vri jeme, ako već nije moguće naći prosto ra i vremena da se podne namaz klanja u njegovom vremenu, jer je i Resulullah, a. s., katkada spajao spomenute namaze ra di olakšanja ummetu.
2. Četverorekjatne namaze trebaš skra ćivati samo tokom putovanja, a ne i to kom boravka u rodnom mjestu, jer se vi še ne tretiraš putnikom, a i prestaju one poteškoće zbog kojih je navedena olakši ca i propisana.
3. O navedenom pitanju teš ko je dati kratak odgovor sa “da” ili “ne” budući da se radi o složenom pitanju ko je se može posmatrati sa više aspekata. Otuda proističu različiti stavovi savreme nih islamskih pravnika o kupovini sta na ili kuće putem kamatnih pozajmica. O ovom pitanju je raspravljalo i Evrop sko vijeće za fetve i istraživanja, te je na kon iscrpnih rasprava donijelo odluku (broj 2/4, Fetve Evropskog vijeća za fetve i istraživanja, str. 177-185) koja na svoj na čin odražava dileme muslimana na Za padu, ali i islamskih pravnih eksperata o ovoj vrsti i načinu poslovanja. Navedena fetva daje jasne smjernice o tome kako da se musliman pravilno postavi i koje kora ke da poduzme ako dođe u situaciju da mu je neophodno posegnuti za navede nim mehanizmom finansiranja. Smatram korisnim i dovoljnim da ovom prilikom rezimiram fetvu Evropskog vijeća za fetve (koju čitaoci mogu pročitati u integral nom obliku u knjizi Fetve Evropskog vijeća za fetve koja je nedavno prevedena na bo sanski jezik) o navedenom pitanju koje je važno ne samo za muslimane na Zapadu već i za muslimane u našoj državi.
U fetvi se navodi da “Vijeće potvrđuje konsenzus urnmeta u pogledu zabranje nosti kamate, kao i to da je ona jedan od smrtnih grijeha te da spada u velike gri jehe kojima se objavljuje rat protiv Alla ha, dž. š., i Njegovog Poslanika, a.s. Vi jeće, također, podržava stav akademija islamskog prava da su bankovne kama te zabranjene”. Vijeće poziva muslima ne na Zapadu da ulože maksimalan trud u iznalaženju šerijatski dozvoljenih al ternativnih rješenja u kojima nema sum nje, poput murabeha - kupoprodaje ko ju koriste islamske banke, zatim osniva nja islamskih firmi koje će muslimanima graditi stanove pod povoljnim uvjetima i sl. Muslimani na Zapadu trebaju pre govarati sa evropskim bankama da daju spomenutoj transakciji šerijatski prihvat ljivu formu, poput prodaje na rate u ko ioj se cijena povećava shodno dužini ro ka plaćanja. Ukoliko sve ovo nije ostvarivo, Vijeće, u svjetlu načela i dokaza Šerijata, smatra da nema smetnje da musli man uzme uobičajeni kamatni zajam radi kupovine stana ili kuće koja mu je neophodna za stanovanje. To sve pod uvjetom da nema drugi stan ili kuću koja zadovoljava njegove potrebe i da nema do voljno imovine za kupovinu stana na drugi način. Isti propis važi i za kupovinu prostorija za potrebe džamije, mesdžida, islamskog centra i sl. Glavni oslonac za ovaj svoj stav Vijeće je pronašlo u poznatom fikhskom pravilu da “nužda zakon mijenja”, koje je inače predmet saglasnosti među islamskom ulemom, a preuzeto je iz više kur’anskih ajeta. Osigura nje doma je, bez sumnje, nužna potreba muslimana i muslimanske porodice. Uz ovo pravilo uvijek ide i drugo pravilo ko je ga nadopunjuje, a glasi da “stanje nuž nosti ima svoje granice”. Zato nije dozvo ljeno na ovaj način kupovati stanove i ku će u komercijalne svrhe (radi iznajmljiva nja, ubiranja rente, preprodaje i sl.).
Drugi oslonac Vijeće je pronašlo u sta vu Ebe Hanife kao i nekih drugih islam skih pravnika o kamatnim transakcija ma sa nemuslimanima u neislamskim zemljama. Tumačenje i obrazloženje koje je dalo Evropsko vijeće za fetve i istraživanja o navedenom pitanju prihvatam kao svoje.
4. U principu džamije i slične objekte ne treba graditi sredstvima zekjata. Zek jat se izdvaja u fond “Bejtul-mal” a za nje govu valjanu i Šerijatom utvrđenu distri buciju odgovaraju Rijaset Islamske zajed nice i Reisu-l-ulema. Korisnici sredsta va zekjata su definirani kur’anskim Tek stom, a prioritete i način raspodjele među osam, u Kur’anu određenih kategorija, odredit će nadležna islamska vlast. Kat kada to može biti i izgradnja neke džamije. Sredstva stečena kamatom mogu se usmjeriti u gradnju džamije i na taj način se osoba oslobađa na nedozvoljen način stečene imovine, dok zbog grijeha poslo vanja s kamatom mora učiniti teobu i za tražiti oprost od Uzvišenog Allaha.
Prilog za džamiju se može dati za dušu umrle osobe, bez obzira na čije ime priznanica bila napisana, jer se djela vrednuju prema namjeri, a ne prema formi i izrazu. Umrla osoba kao i dobročinitelj imat će, ako Bog da, nagradu za to dobročinstvo.