S povodom: Noć Sudbine – kada meleki silaze u jednoj noći koja je bolja od hiljadu mjeseci

Napomena
preuzeto iz novine “Islamische Zeitung”, izdanje od 09. XI 2003.; preveo: Samir Beglerović

1. S povodom

Noć sudbine (Lejlei-kadr), noć moći i određenja, jedan je od najvećih darova uzvišenoga Allaha muslimanima. Uzvišeni kaže u Njegovoj Knjizi (Kur’anu):

 “Zbilja, Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr!

A šta ti misliš, šta je noć Kadr?

Noć Kadr bolja je od hiljadu mjeseci!

 Meleki i Rûh, s dozvolom Gospodara svoga, u njoj silaze

zbog odluke svake,

u njoj je spas sve dok zora ne svane!”

(Kur’an, sura Noć Kadr)

        Kao povod objave ove sure (kur’anskoga poglavlja), navodi se slijedeća predaja od Poslanika, alejhisselam:

Neko je ispričao Allahovome Poslaniku, alejhisselam, o jednome čovjeku od Benû Isrâila koji je hiljadu noćî proveo u molitvi a dane boreći se na Allahovome putu. Ova priča ostavi utisak na Allahovoga Poslanika, alejhisselam, te poželi to isto svome ummetu (zajednici). Reče:

“Gospodaru moj, izjednačio si moj ummet s prošlim ummetima te učinio da postižu djela identične veličine kao i prošli ummeti!” 

Stoga mu je uzvišeni Allah dao da prepozna Noć sudbine, vrijeme objavljivanja Kur’ana.

        U ovoj noći Allah spustio je Kur’an, i u ovoj noći određuju se događaji koji se imaju ispuniti naredne godine. Allah kaže u Kur’anu:

Zbilja, Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr!

(Kur’an, sura Noć Kadr, ajet 1.)

 “Mi smo je zbilja u blagoslovljenoj noći objavljivati počeli,

i Mi smo opominjatelji,

u njoj se svaka mudra stvar raščlanjuje.”

(Kur’an, sura Dim, ajet 3., 4.)

          O objavljivanju Kur’ana, u djelima koja se bave tumačenjem Kur’ana (tefsîr), nalazimo slijedeću predaju:

        Allah je u ovoj noći poslao Kur’an od Ploče pomno čuvane (Levhi mahfûz)  ka nebu najbližemu našem. Melek Džibril (Gabriel), alejhisselam, diktirao je, potom, Kur’an melecima (anđelima) na slijedećemu nebu koji su ga zapisali na Stranice. Ove Stranice čuvaše se u mjestu zvanome Kuća siline (Bejtul ‘izzaBejtul ‘izzeti), odakle je Džibril, alejhisselam, Kur’an dostavljao u različitim prilikama i okolnostima Allahovome Poslaniku, alejhisselam.

        Dostavljanje Objave dešavalo se u vremenskome rasponu od oko 20 do 23 godine u našemu svijetu. Kur’an objavljivao se dio po dio, anekada i kompletne sure (poglavlja).

        Velika vrijednost Noći sudbine, za onoga ko provede tu noć u molitvi Allahu, jeste nagrada ravna onoj koja bi se dala kada bi osoba ibadetila (vršila bogoslužje) punih hiljadu mjesecî. Onome ko ovu noć, očekujući veliku nagradu, koja se daje za svako dobro djelo, provede zikr Allaha čineći (sjećajući se Allaha zazivajući Njegova lijepa Imena) i moleći Mu se, pogreške i loša djela bit će mu oprošteni.

        Noć sudbine je jedno naročito postignuće za muslimane. Nijednome drugome narodu, nijednoj drugoj zajednici, Allah nije ovakvu Mudrost podario. Ipak, konkretno vrijeme nastupa Lejlei-kadr Allah je od ljudi sakrio, kako bi se sve noći mjeseca ramazana provele u traganju za ovom noći.

I druge stvari Allah jedini sakrio je u drugim stvarima, kako bi ljudi bili snažnije i bolje podstaknuti na traganje za njima:

  • Noć sudbine (Lejlei-kadr, Lejletul-kadr) skrivena je u mjesecu ramazanu kako bi sve noći bile ispunjenje traganjem za njom;
  • konkretan tren na dan klanjanja džume-namaza, kada Allah dove (molbe) prihvata, kako bi ljudi cijeli dan dove činili;
  • središnji namaz (Salâtul vustâ) skriven je među ostalim (svih pet) namazima, kako bi osoba svaki namaz cijenila i na njega pazila;
  • Najviše Allahovo Ime (Ismullâhi el-‘Azam) skriveno je među drugim Njegovim imenima, kako bi ljudi sva Njegova lijepa Imena zazivali;
  • najveći Allahov evlija (prijatelj) - Kutb, skriven je među drugim vjernicima, muminima, kako bi čovjek svaku osobu poštivao i o svakoj osobi iskerno i lijepo kazivao
  • vrijeme nastupa Kraja svijeta (es-Sâ ‘a), kako bi ljudi uvijek na kraj mislili i tako pažljivi bili;
  • vrijeme smrti osobe, kako bi čovjek uvijek za msrt spreman bio.

Slično, kada čovjek ne zna tačno vrijeme nastupa Noći sudbine, u mogućnosti je dobiti neizmjernu nagradu koja u njoj leži i to iskrenim traganjem za tom noći. Kada se jacija (posljednji namaz u danu) otklanja u džamiji u džematu (u zajednici) zadobiva se udio u Noći sudbine. Ova noć, najvjerovatnije, pada u vrijeme posljednjih deset neparnih noći mjeseca ramazna.

Znaci da je Noć sudbine nastupila jesu: nebo je veoma jasno; noć je relativno blaga, niti prevruća, niti prehadna; tiha je, lajanje pasa i revanje magaraca smanjeno je; slana voda nešto je slađa; (neki) ljudi mogu primjetiti kako različita Allahova stvorenja na sebi sopstven način Allahu na sedždu (ničice) padaju; (neki) ljudi mogu čuti, poput ljudskoga govora, kako svaka stvar Allaha veliča; za vrijeme izlaska Sunca dan je naročito svijetao i jasan. 

2. Noć sudbine

 

U suri Noć Kadr, Allah uzvišeni kaže:

“Meleki i Rûh, s dozvolom Gospodara svoga, u njoj silaze

zbog odluke svake...”

U ovoj noći određuje se sudbina svemu koja će se ozbiljiti u toku naredne godine. To znači, da će izvršenje sudbine za narednu godinu biti dato u ruke opunomoćenim melecima (anđelima), npr. staranje i opskrba čovjeka, vrijeme smrti, i uopće sve što se ima desiti. Ovo određenje bit će ispunjeno preko četiri meleka-upravitelja: Džibrîla (Gabrijela)Mikâila (Mikaela, Mihaela)Isrâfîla (Rafael) i Azrâîla (Urijel), alejhimusselam.

Noći sudbine meleci koji prebivaju na Lotosovome cvijetu (Sidretul Muntehâ), granici između dokučivoga i nedokučivoga, silaze na Zemlju. Džibril, alejhisselam, dolazi na Zemlji i donosi četiri bajraka (zastave). Jedan postavlja na mezar (grob) Poslanika, alejhisselam, jedan na Bejtul Makdis (džamiju u Jerusalemu), jedan uMesdžidul Harâm (kod Kabe, u gradu Mekki) i jedan na Sinajsku goru. Te noći, on ulazi u svaku kuću u kojoj stanuje vjernica ili vjernik, kako bi im selam nazvao, mir zaželjeo. Ne pravi nikakvu razliku među ljudima, izuzev što ne posjećuje tri grupe ljudî: one koji piju alkohol, one koji jedu svinjsko meso i one koji kidaju rodbinske veze.

Postoje različita mišljenja o tome šta “Rûh” (Duh) podrazumijeva. Neki misle da se pod tim misli na Džibrila, alejhisselam, a neki da se pod time smjera na jednoga posebnoga meleka. Taj melek nalazi se izravno ispod Allahova Prijestolja (Arša) i nevjerovatne je veličine.

Svakim jutrom slavi Allahovu veličanstvenost i svakom noći. Ima hljadu glavâ, na svakoj glavi hiljadu licâ, na svakome licu hiljadu ustâ, u svakoj od ustâ ima hiljadu jezika i svaki jezik govori drugačijim govorom od drugoga.

Kada ovaj melek (anđeo) otvori svoja usta, kako bi Allaha hvalio, svi meleci padnu na sedždu, iz straha od snage svjetala koja bîvaju oslobođena. U Noći sudbine (Lejlei-kadrLejletul-kadr) ovaj melek dolazi sa posebnim zadatkom. Moli Allaha sa svim svojim ustima sve do svitaja zore za svaku ženu i svakoga čovjeka izummeta (zajednice) Muhammeda, alejhisselam, koji ispostiše mjesec ramazan.